Da li je nizak krvni pritisak razlog za za brigu?
Šta je krvni pritisak?
Krvni pritisak igra ključnu ulogu u našem zdravlju, a dok se o visokom pritisku (hipertenziji) često govori, nizak pritisak (hipotenzija) ostaje pomalo zanemaren. Da li je razlog za brigu? Kada treba posetiti lekara? Saznajte u nastavku.
Šta je nizak pritisak?
Hipotenzija je stanje u kojem su vrednosti krvnog pritiska niže od 100/60 mmHg. Iako se često smatra bezopasnim, u određenim situacijama može ukazivati na ozbiljnije zdravstvene probleme.
Da li nizak pritisak zahteva lečenje?
Ako je vaš pritisak prirodno nizak i nemate tegobe, nema razloga za brigu. Međutim, ukoliko do naglog pada pritiska dođe iznenada ili ga prate simptomi poput vrtoglavice, slabosti ili nesvestice, trebalo bi posetiti lekara kako bi se utvrdio uzrok i, ako je potrebno, započelo lečenje.
Vrste niskog pritiska
Primarna (konstitucionalna) hipotenzija predstavlja hronično nizak pritisak bez jasnog uzroka, češći kod mlađih osoba, posebno žena. Obično nije razlog za brigu jer ne izaziva tegobe.
Ortostatska hipotenzija, predstavlja pad krvnog pritiska pri naglom ustajanju, zbog nedovoljne adaptacije autonomnog nervnog sistema. Simptomi uključuju slabost, vrtoglavicu, mutan vid i lupanje srca, a u težim slučajevima može doći i do nesvestice.
Postprandijalna hipotenzija se pojavljuje nakon obilnih obroka, naročito kod starijih osoba, jer telo usmerava krv ka probavnom sistemu, smanjujući dotok krvi u mozak.
Sekundarna hipotenzija, nastaje kao posledica različitih bolesti (srčane, neurološke, endokrinološke), dehidratacije usled povraćanja ili dijareje, krvarenja, obilnog znojenja ili upotrebe diuretika.
Kada nizak pritisak može biti opasan?
Najveći rizik niskog pritiska je smanjen protok krvi kroz vitalne organe, poput mozga, srca, pluća i bubrega. Simptomi koji mogu ukazivati na ozbiljan problem uključuju: osećaj slabosti i malaksalosti, lupanje srca, zamućen vid, nesvesticu i gubitak svesti. Ukoliko pritisak ne poraste spontano, telo aktivira odbrambeni mehanizam – dolazi do nesvestice, što omogućava telu da zauzme ležeći položaj i poveća dotok krvi u mozak.
Kako sprečiti pad krvnog pritiska?
Potrebno je da unosite dovoljno tečnosti i natrijuma, jedete više manjih obroka tokom dana, izbegavate naglo ustajanje i dugo stajanje, naročito u toplim i zagušljivim prostorijama, kao i da izbegavate neprijatne prizore koji mogu izazvati slabost. Ukoliko imate simptome ili sumnjate da vaš nizak pritisak može biti znak ozbiljnijeg stanja, preporučuje se konsultacija sa kardiologom, a po potrebi i sa endokrinologom, neurologom ili drugim specijalistima.
