Najčešća pitanja i dodatne informacije
Šta je kordocenteza
Kordocenteza, takođe poznata kao perkutana kordocenteza ili fetalna kordocenteza, je medicinski postupak koji se koristi za uzimanje uzorka krvi iz pupčane vrpce fetusa. Ovaj postupak omogućava direktno testiranje fetalne krvi, što je korisno u dijagnostici različitih genetskih poremećaja, infekcija ili hematoloških problema fetusa.
Kako se obavlja kordoncenteza
Kordocenteza je invazivan postupak koji se obično izvodi u specijalizovanim medicinskim centrima, uz pomoć ultrazvuka za precizno praćenje i vođenje procedure. Koraci uključuju:
- pripremu - Pre nego što se izvrši kordocenteza, žena će biti podvrgnuta ultrazvučnom pregledu kako bi se tačno odredila pozicija fetusa i pupčane vrpce. Takođe, lekar će potvrditi gestacijsku starost fetusa kako bi se procenio najbolji trenutak za obavljanje procedure.
- anesteziju - Kordocenteza obično ne zahteva opštu anesteziju. U većini slučajeva, primenjuje se lokalna anestezija na mestu uboda kroz kožu na stomaku.
- uvođenje igle - Kroz ultrazvuk vodi se specijalna igla koja se ubacuje kroz trbušni zid žene do pupčane vrpce. Uzima se uzorak fetalne krvi iz pupčane vrpce. U nekim slučajevima, igla može biti usmerena prema fetusu u materici kako bi se izbegle povrede.
- uzimanje uzorka - Nakon što igla dospe do pupčane vrpce, uzima se manji uzorak krvi koji se potom šalje na analize. Postupak obično traje oko 30 minuta.
- nadzor - Nakon postupka, žena ostaje pod nadzorom nekoliko sati kako bi se proverila eventualna komplikacija poput krvarenja ili kontrakcija.
Kada se obavlja kordocenteza
Kordocenteza se obično izvodi kada druge dijagnostičke metode (kao što su amniocenteza ili CVS - chorionic villus sampling) nisu bile dovoljno informativne ili se smatraju neadekvatnim za dijagnostiku specifičnih stanja. Postupak se obično primenjuje u drugom tromesečju trudnoće (od 18. nedelje nadalje). Neki od razloga zbog kojih se može izvršiti kordocenteza uključuju:
- genetski poremećaji - Ako postoji rizik od genetskih bolesti, kao što su Downov sindrom, cistična fibroza, talasemija, hemofilija, ili druge hromosomske abnormalnosti, kordocenteza može pomoći u postavljanju dijagnoze.
- infekcije - Kordocenteza može biti korišćena za otkrivanje infekcija fetusa, kao što su toxoplasmoza, rubeola, herpes, citomegalovirus (CMV), ili HIV.
- fetalna anemija - Kada postoji sumnja na fetalnu anemiju (nizak nivo crvenih krvnih zrnaca kod fetusa), kordocenteza omogućava analizu nivoa hemoglobina i drugih parametara u krvi fetusa.
- ispitivanje krvne grupe - U nekim slučajevima, kordocenteza može pomoći u utvrđivanju krvne grupe fetusa, što može biti važno za dijagnostikovanje Rh inkompatibilnosti između majke i fetusa.
- ostale hematološke bolesti - Kordocenteza može biti korišćena za dijagnostiku poremećaja koagulacije ili drugih hematoloških problema kod fetusa.
Važne napomene
Koje su prednosti kordocenteze?
- brzi rezultati - kordocenteza omogućava brzo dobijanje rezultata, obično u roku od 1 do 2 dana, što je brže od drugih dijagnostičkih metoda kao što je amniocenteza;
- direktno testiranje fetalne krvi - ovo je jedina metoda koja omogućava direktno testiranje krvi fetusa, što može biti ključno u dijagnostici određenih hematoloških ili genetskih problema.
Iako je kordocenteza vrlo precizna, kao i svaki medicinski postupak, nosi određene rizike:
- pobačaj - rizik od spontanog pobačaja nakon kordocenteze se procenjuje na oko 1-2%. Ovaj rizik može biti veći ako se postupak izvodi pre 18. nedelje trudnoće;
- infekcija - kao i kod drugih invazivnih procedura, postoji rizik od infekcije, iako je to veoma retko ako se koriste sterilni instrumenti;
- povrede fetusa ili pupčane vrpce - u retkim slučajevima, može doći do povrede fetusa ili pupčane vrpce tokom uvođenja igle;
- krvarenje - u retkim slučajevima može doći do vaginalnog ili unutrašnjeg krvarenja, što zahteva hitnu medicinsku intervenciju;
- preuranjeni porođaj - postoji rizik od izazivanja kontrakcija ili preuranjenog porođaja, posebno ako se postupak izvodi u kasnijim fazama trudnoće;
- modrice ili bol - na mestu uboda može doći do privremenih modrica, bola ili nelagodnosti.
Postproceduralna nega:
- odmor i praćenje - ženi će biti savetovano da se odmori nekoliko sati nakon postupka, a često se preporučuje da izbegava napor i teže aktivnosti tokom nekoliko dana.
- praćenje simptoma - trebalo bi da obavezno prati bilo kakve promene kao što su vaginalno krvarenje, bolovi, ili kontrakcije, i odmah se javi lekaru ako se pojave.